Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

28.03.2024
814

ĐUROVIĆ: ZEMLJA IZA BOŽJIH LEĐA JE KNJIGA BOLA, CRNOGORSKOG PRKOSA I PONOSA

Promocija knjige ,,Zemlja iza božjih leđa“, istaknutog holandskog pisca Kornelisa Spulstre (Cornelis Spolestra, 1901 - 1994), književnoj javnosti poznatog kao A. Den Dolard, održana je juče u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

Ispred Kulturnog centra prisutnima se obratio Miloš Dževerdanović, koji je istakao da je ,,Zemlja iza božjih leđa” priča o nama, kako su nas drugi vidjeli u prošlom vijeku, te priča koja ima svoje paralele i do današnjih dana.

“To je priča o gorštacima, o pojedincima koji su voljeli slobodu više nego svoj život”, kazao je Dževerdanović.

O knjizi i njenom nastanku govorili su: Radmila Perović, direktorica NVO "Crnogorski međunarodni institut za štampu" i Dragan Mitov Đurović, novinar, publicista, hroničar i generalni sekretar SUBNOR-a Crne Gore.

"Zemlja iza božjih leđa“ je roman o Crnoj Gori, štampan 1956. godine, a sedamdesetih godina 20. vijeka bio je najčitaniji u Holandiji i Engleskoj.

Prvi prevod sa engleskog na srpsko-hrvatski jezik pojavio se 1962. godine. Roman je prevela profesorica engleskog jezika Mila Drašković, supruga Branka Draškovića, u to vrijeme šefa za štampu u jugoslovenskoj vladi.

Perović je naglasila da je ovo prvi prevod sa holandskog na crnogorski jezik.

Roman je objavljen 2021. godine, u izdanju NVO “Crnogorski međunarodni institut za štampu”, u prevodu Jelice Novaković Lopušina linceciranog prevodioca za balkanske jezike u Amsterdamu, dok je prva promocija održana u Beču.

Interesantna je i priča o nastanku romana.

“Dolard je bio imresioniran idejom da piše priču koja se događala oko mosta na Neretvi. Posebno kada se sreo sa Titom i  Milovanom Đilasom. Međutim, Branko Drašković, jedan od tada najuglednijih crnogorskih i jugoslovenskih diplomata i njegov veliki prijatelj, odvratio ga je od te ideje. Predložio mu je da posjete Crnu Goru, njegove roditelje, most na Tari i upozna ga sa potresnom pričom koja se vezuje za gradnju  mosta i inžinjera Lazara Jaukovića koji je učestvovao u gradnji. To je bila Dolardova druga posjeta Crnoj Gori”, kazala je Perović.

Dragan Mitov Đurović je istakao da je ,,Zemlja iza božjih leđa” knjiga o bolu, istinskom crnogorskom prkosu i ponosu, koju je teško prepričati već je treba pročitati i iznova čitati.

“Jedno sam siguran, ništa se nije promjenilo, i dalje je Crna Gora, posebno u potonje vrijeme zemlja iza božjih leđa. Neke knjige, neki rukopisi u fiokama ili sazru ili istrunu. Ovo je knjiga, koja je daleko od nas tako sazrela, da sad stiže zrela kao uput kako živjeti. Ovo je knjiga o prvoj polovini prošlog vijeka, ali i  knjiga o vjekovnoj Crnoj Gori. Junaci Zemlje iza božjih leđa su oni koji su bili naši prađedovi, oni koji su voljeli Crnu Goru, ne zato što je velika ili zato što je mala, oni su je voljeli zato što je naša”, kazao je Đurović.

Priča počinje 1905 godine, a glavni likovi romana su crnogorski junak i glava kuće Savo Crnojević i njegov unuk Vuk Crnojević mladi građevinski inženjer.

“Savo je jedan od onih pravih boraca, sa drvenom nogom, ali na braniku Crne Gore. Sjajni Dolard u romanu kaže  da nema zemlje ako nema junaka. Vuk je već novo vrijeme iako zna vrlo dobro i priču o guslama. A gusle su, kako bi Dolard rekao, raspjevana duša našega naroda”, kazao je Đurović i poručio da ovaj roman treba da bude na noćnom ormariću pored kreveta.

“Rekao bih, treba da bude ispod glave, možda ne nama koji ovdje sjedimo jer mi sudbinu ove knjige i sudbinu Crne Gore nosimo u srcu, ali trebala bi biti onima koji sa Crnom Gorom trguju. Ova knjiga je novi podstrek jakoj Crnoj Gori. Moramo se vratiti sebi, a vraćamo se uz pomoć naših prijatelja. Podsjećam koliko su samo stranci doprinijeli tome da mi prepoznajemo više sami sebe”, zaključio je Đurović.

Organizatori promocije su JU Kulurni centar „Nikola Đurković“ Kotor i UBNOR Kotora i Tivta. 

Tekst: Nataša Jotić 

Foto: Radio Kotor i KC “Nikola Đurković”

Podijeli na: