DR KUMBUROVIĆ: POVEĆAN BROJ PACIJENTA SA SIMPTOMIMA GRIPA

1a dr kumburovicKako nam je saopšteno iz kotorskog Doma zdravlja, u posljednjih mjesec dana povećan je broj pacijenata oboljelih od akutnih respiratornih infekcija, dok je značajan porast zabilježen tokom proteklih prazničnih dana. „Najveći broj oboljelih imao je simptome gripa, što je i klinički potvrđeno jer su se javljali pacijenti sa visokom temperaturom, gušoboljom, glavoboljom, bolovima u mišićima, malaksalošću i mučninom, a nerijetko se dešavalo da oboli i više članova iste prorodice" – kaže za Radio Kotor direktor Doma zdravlja dr Igor Kumburović.

Kako ističe, u određenom broju slučajeva bolest je potvrđena i laboratorijski, a kod nekih pacijenata grip je imao i komplikacije pneumonijom odnosno upalom pluća, što je potvrđeno RTG dijagnostikom. Dr Kumburović navodi da je najveći broj oboljelih starosti između 20 i 55 godina.

„Domu zdravlja Kotor opredijeljeno je 550 vakcina i sve doze su date građanima koji su imali indikacije da je prime. Vakcinacija protiv sezonskog gripa se posebno preporučuje osobama starijim od 65 godina, hroničnim bolesnicima, zatim osobama oslabljenog imuniteta i licima izloženim povećanom riziku od infekcije u okviru zanimanja, kao što je medicinsko osoblje, a mogu da je prime i djeca starija od šest mjeseci. Vakcinu ne smiju da prime osobe koje u trenutku vakcinacije imaju povišenu temperaturu ili neko akutno oboljenje" – podsjeća dr Kumburović.

On ističe i da je razlika između prehlade i gripa velika.

„Običnu prehladu uvijek prati zapušen nos, kijanje, bol u grlu, kašalj, a povišena temperatura se javlja uglavnom kod mlađe djece i najčešće traje od pet do sedam dana. Svi ovi simptomi se postepeno smiruju i po pravilu ne zahtijevaju odlazak ljekaru. Ljudi često griješe misleći da je svaka prehlada, viroza ili bolest s temperaturom - grip. Simptomi kod klasičnog gripa nastupaju naglo, za nekoliko sati, s visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima i jakom iznemoglošću koja baca ljude u krevet. Glavna razlika između gripa i prehlade leži u intenzitetu bolesti. Grip je akutna bolest disajnog sistema izazvana virusima influence tipa A, B, a rjeđe i tipa C" – kaže dr Kumburović.


Influenca odnosno grip je respiratorna infekcija koja se prenosi sa osobe na osobu. „Prenosi se kapljicama sa inficirane osobe tokom kijanja i kašljanja te direktnim ili indirektnim kontaktom (npr. kada inficirana osoba kija ili kašlje u svoje ruke i potom se rukuje sa drugom osobom). Ako ne nastanu komplikacije (upala srednjeg uha, upala sinusa, bronhitis, upala pluća), temperatura pada za dva do četiri dana i pacijent se osjeća mnogo bolje. Tada liječenje podrazumijeva samo ležanje, konzumiranje toplih čajeva, voća, svježih sokova, upotrebu vitamina C, dekongestiva nosne sluzokože (u pitanju su kapi za nos koje smanjuju zapušenost nosa), možda analgetika (npr. aspirina, paracetamola, brufena), a neopohodno je i dosta sna. Ako nastanu komplikacije, bolest traje koliko i liječenje komplikacija" – kaže dr Kumburović.
Kod gripa, za razliku od prehlade, tegobe koje se odražavaju na cio organizam (povišena temperatura, malaksalost, bolovi u mišićima, gubitak apetita) su jače i duže traju od tegoba u gornjim disajnim putevima (gušobolja, curenje iz nosa i zapušen nos). „Sluzokože koje je napao virus su oštećene i na njima se lako mogu razviti bakterije, koje prave komplikacije. Na to se može posumnjati ako temperatura ne padne poslije dva do četiri dana, ako se jave nove ili pogoršaju postojeće tegobe: pojača se sekrecija iz nosa i /ili postane zelenkasta, pojača se kašalj i/ili se iskašljava zelenkasti sadržaj, javi se sviranje u grudima, otežano disanje. Tada se uključuju antibiotici i drugi ljekovi koje propisuje ljekar, a od težine bolesti zavisi da li će se pacijent liječiti kod kuće ili u bolnici" – navodi dr Kumburović. On je još jednom podsjetio i na mjere prevencije. „Šansa da se dobije grip može se smanjiti na više načina. Prvo, vakcinacijom protiv sezonskog gripa, što je posebno važno za rizične bolesnike u koje spadaju oboljeli od hroničnih bolesti disajnih puteva i srca te dijabetičari. Važno je održavanje dovoljno visokog imuniteta zdravim načinom života: dovoljno sna, pravilna ishrana, a ako je potrebno uključiti i dodatke ishrani, koji su uglavnom antioksidansi: vitamini, minerali, razne biljke kao što je zeleni čaj, zatim propolis, omega 3 masne kiseline. Važno je ispirati nos i grlo fiziološkim rastvorom koji se može kupiti u svakoj apoteci, zatim održavati ličnu higijenu, izbjegavati bliži kontakt sa osobama koje su vidno zaražene, češće provjetravati prostoriju, uklanjati prašinu i ne koristiti grijalice koje imaju ventilator" – zaključio je dr Kumburović.

opstina-kotor2

radiokotor160x200

TO-KOTOR

Pretraga

politicka-saopstenja

oglasi2

Facebook-banner

uzivo

pele

KotorArt-logo

7591109
Danas
Juče
Ove sedmice
Prethodne sedmice
Ovaj mjesec
Prethodni mjesec
Svi dani
2267
4392
10371
5895600
100452
168053
7591109

Vaša IP: 54.234.190.237
Vrijeme: 2018-01-23 14:28:54
Go to top