Svojim prepoznatljivim a cappella zvukom, „Bisernice Boke“ postale su neizostavan dio muzičkog i kulturnog identiteta Boke Kotorske, njegujući tradiciju klapskog pjevanja i čuvajući bogato muzičko nasljeđe ovog podneblja. Iako do zvaničnog jubileja ima još nekoliko godina, 47 godina kontinuiranog djelovanja bilo je povod da se na jednom mjestu objedini bogata istorija klape, koja je, uprkos brojnim društvenim i političkim promjenama, uspjela da sačuva svoj kontinuitet, prepoznatljiv muzički izraz i ljubav prema klapskoj pjesmi.
Večerašnji program vodila je Radojka Popović, a pored nje u predstavljanju monografije učestvovale su Vlasta Mandić, Nada Nikčević, Sandra Lazović, Suzana Radović, Božana Biskupović, Violeta Petrović, Bruna Petrović i Sandra Petrović Poljak. Program su obogatili i Vladimir Begović, Sara Lakićević, Sanja Maslovar, Marija Schubert i Dragan Ivanović. Tokom večeri smjenjivale su se domaće i klapske pjesme, kao i poznati evergrin hitovi.
Popović je podsjetila i na značajan doprinos brojnih muzičara i autora koji su tokom godina obogatili repertoar „Bisernica Boke“, među kojima su Milorad Minja Vučinić, Nikša Čučić, Zoran Proročić, Vladimir Begović, Dubravka Jovanović, Stefko Boroje, Tonći Petrović, Obrad Mandić i drugi.
Govoreći o značaju monografije, Popović je podsjetila na okolnosti u kojima je klapa nastala, neposredno nakon razornog zemljotresa 1979. godine, kada je zajednička ljubav prema pjesmi postala jedan od načina da se prevaziđu teški trenuci.
„Večerašnji susret je poseban, jer njime ispisujemo novu stranicu naše istorije. Promovišemo knjigu koja je svjedočanstvo o velikom i ambicioznom radu, nevjerovatnom trajanju i napredovanju, o ljepoti i dubokom tragu u kulturi našeg grada i naše Crne Gore, koja će sačuvati od zaborava gotovo pedeset godina pjesme, putovanja, ljubavi i prijateljstva. U najsnažnijim stradanjima razornog zemljotresa, koja su za sobom ostavljala pustoš, kao pružena ruka drugoj ruci, kao utjeha i nada između juče koje želiš zaboraviti i sjutra kome se nadaš i raduješ, kao prkos koji pokreće i rađa najskrovitije moći u ljudskoj prirodi, iskrenim entuzijazmom, snagom glasa i misterijom zajedničke ljubavi, Vlasta Mandić sa još nekoliko entuzijasta, započinju četrdesetsedmogodišnju avanturu koja je od nespretnih i bojažljivih početničkih nota klapu ‘Bisernice Boke’ ozbiljnim slovima upisala u listu utemeljivača klapske muzike Crne Gore“, kazala je Popović.
Ona je podsjetila i na bogatu koncertnu i umjetničku djelatnost klape, koja je tokom decenija nastupala širom nekadašnje Jugoslavije i Evrope, učestvovala na festivalima, kulturnim manifestacijama i humanitarnim koncertima.
„Više od hiljadu registrovanih nastupa, muzički CD sa 24 pjesme, 40 muzičkih spotova u režiji Televizije Crne Gore i neponovljivog mađioničara režije Huseina Bata Dukaja, nastupi na muzičkim festivalima, državnim, republičkim i opštinskim jubilejima bivše Jugoslavije, humanitarnim koncertima, proslavama, promocijama diljem Crne Gore. Klapa intenzivno radi na obogaćivanju i raznolikosti repertoara, širi svoja interesovanja i isprobava svoje potencijale na poznatom Omiškom festivalu klapa bivše nam zemlje Jugoslavije, na kome smo osvojile simpatije i posebnu pohvalu stručnog žirija, jer smo netipične bokeške arhaične numere iz 18. vijeka donijele na potpuno drugačiji način, blizak našem slojevitom podneblju i našoj kulturi. Naša Vlasta, kojoj nikad dosta ideja i inovacija, uvodi u naš repertoar folklorni ples. Dobrotsko kolo sa elementima kola Bokeljske mornarice, elegantne i inspirativne nošnje dodale su našoj klapi poseban, netipičan karakter“, podsjetila je Popović, kao i na učešće u filmu „Ljepota poroka“ Živka Nikolića.
Govoreći o projektima kojima su „Bisernice Boke“ predstavljale kulturno nasljeđe Kotora i van granica Crne Gore, Popović je posebno izdvojila „Kotorsku pjacetu“, koja je kroz pjesmu, glumu i autentične kostime oživjela duh nekadašnjeg grada.
„Novi Vlastin projekat, ‘Kotorska pjaceta’, ima za temu istorijski razvoj Kotora, sa osvrtom na najznačajnije ličnosti kroz vrijeme. Kao svojevrstan turistički vodič kroz prošlost grada, postaje sastavni dio kulturno-istorijskog projekta ‘Bokeška priča’, u organizaciji Hrvatskog građanskog društva iz Kotora. Uslijedile su veoma uspješne prezentacije u Zagrebu, Rijeci, Omišu i Podgorici, a klapa je dobila i poziv da učestvuje na Danima srednjovjekovnog Poreča, gdje je pjesmom, nošnjama i autentičnim kostimima predstavila naš drevni grad. Isti program izveden je i u Padovi, u dvorištu samostana Svetog Leopolda Mandića. Prema ovom igrokazu nastao je i scenario za televizijski film ‘Kneževa večera’, koji je Televizija Crne Gore snimila u ambijentu kotorskog Starog grada“, podsjetila je Popović.
Posebno je istakla nastup „Bisernica Boke“ 2001. godine u francuskom gradu Vanu, prilikom prijema Boke Kotorske u Klub najljepših zaliva svijeta, kada su članice klape nagrađene višeminutnim ovacijama. Govorila je i o koncertima u Beču, među kojima je bio nastup u zgradi Ujedinjenih nacija, kao i o značajnoj ulozi klape u razvoju mediteranske i karnevalske pjesme. Tokom večeri posebno je naglašena dugogodišnja saradnja sa muzičarem Vladom Begovićem, koji je svojim stvaralaštvom i nastupima dao značajan doprinos radu „Bisernica Boke“.
Posebnu zahvalnost Popović je uputila dugogodišnjem prijatelju i saradniku klape, muzičaru Vladimiru Begoviću.
„Tokom svog našeg trajanja, Vlado je svojom veselom i razdraganom prisutnošću, ogromnim muzičkim talentom i ozbiljnom muzičkom vještinom na prvi poziv pristajao da uljepša i da kvalitet više našim programima, nastupima i druženjima. Njegova numera ‘Karnevalske fešte’, koju neizostavno izvodimo, još jedna je potvrda njegovog muzičkog dara i njegove značajne uloge u afirmaciji bokeške karnevalske muzike’’, navela je.
Tokom programa odata je počast i stvaralaštvu Zorana Proročića, čije su kompozicije ostavile dubok trag u muzičkom nasljeđu Boke, a među kojima su „Moja Boka“, „Kafana Dojmi“, „Bokeško kolo“ i mnoge druge.
Predstavljanje monografije, ispunjeno sjećanjima, pjesmom i osvrtima na bogatu istoriju klape, još jednom je ukazalo na značaj „Bisernica Boke“ u očuvanju kulturnog identiteta Kotora i Boke Kotorske.