Utorak, 13. oktobar 2026. Kotor 21° 95,3 MHz | 99,0 MHz | 107,3 MHz
Servisne informacije Mali oglasi
EN, engleski
Radio Kotor, početna strana

Kotor press

Arhiva lokalne štampe

Tekstovi iz kotorske lokalne štampe, od tridesetih godina prošlog vijeka. Za Radio Kotor ih priređuje Ilija Mlinarević.

Decenija

Ukupno: 84

  1. 1928.

    Jadranska pošta (Split), br. 214, 15. septembar 1928. god.

    Novi hotel u Kotoru – hotel „Slavija“

    Kao što većina mjesta Dalmacije nastoje, da gradnjom ili adaptacijom hotela udovolje i pomognu prometu stranaca, tako je i Kotor riješio to pitanje sa gradnjom hotela »Slavija« koji se pred par dana otvorio.

    Priredio Ilija Mlinarević

  2. 1929.

    Jadranska pošta (Split), br. 121, 25. maj 1929.

    Amerikanada u Kotoru

    Jedan trgovac koji je pred nekoliko godina došao u Kotor da otvori radnju i imao sreću da se obogati, izvjesio je na vratima oglas slijedećeg sadržaja: »Svakog dana javljaju se novi mušterije. Pošto sam više puta bio izigran i oštećen sa uslugama, pozajmicama i garancijama, molim, da ako bi tko imao sličnu namjeru, da se ne usudi sekirati me, jer će dobiti nepovoljan i uvredljivi odgovor«.

    Priredio Ilija Mlinarević

  3. 1929.

    Jadranska pošta (Split), br. 233, 1929. god.

    Rothschild u Boki

    KOTOR. U našim vodama nalazi se već od nazad mjesec dana poznati engleski rentijer Mr. L. de Rothschild, koji putuje na svojoj motornoj luksuznoj jahti »Rhodora«. Razumljivo je, da je to jedna od najljepših i najluksuznijih ladja, ali ipak sve izgleda vrlo jednostavno a priprosto. Jahta je porinata pred tri mjeseca i prvo putovanje, koje je njezin bogati vlasnik, posvetio ga je Dalmaciji. Prema riječima istoga Rotschiida, on je svojom odlukom vrlo zadovoljan, jer su ga ljepote našega Jadrana tako razdragale, da je izjavio, da će i slijedeće godine dobar dio ljeta provesti u Dalmaciji, samo što će dovesti sobom i jednu još mnogo manju jahtu, kako bi s njome mogao, da obadje svaku i najmanju dragu i uvalicu. Kad je jučer »Rhodora« prošla tijesno »Verige« i otvorio se pogled na Lovćen i unutarnji kotorski zaliv, uskliknuo je Rothschild: »Ovo je najljepše, što sam na svijetu vidio«.

    Priredio Ilija Mlinarević

  4. 1931.

    Jadranska pošta (Split), br. 254, 21. oktobar 1931. god.

    Deset izletnika iz Kotora doputovalo radi nogometne utakmice (Hajduk)

    Jučer je stigla posebnim autom u Split skupina od 10 izletnika iz Kotora, radi nogometne utakmice.

    Priredio Ilija Mlinarević

  5. 1931.

    Jadranska pošta (Split), br. 194. 24. avgust 1931.

    Oduševljeni prijem Gradjanske kotorske muzike u Splitu

    U subotu u 7 sati poslije podne stigla je parobrodom „Prijestolonasljednik Petar“ Gradjanska muzika iz Kotora, koja je u subotu na večer i sinoć priredila dva vrlo uspjela koncerta. Dočeku su, pored lijepog broja gradjanstva, prisustvovali izaslanici općine i to donačelnik g. Roko Stojanov, prisjednik g. Pijević, cjelokupna Omladinska glazba sa svojim osnivačem g. Mr.Ph. U. Uglešićem, pretstavnici raznih muzičkih institucija i brojna kolonija Kotorana nastanjenih u Splitu. U ime općine grada Splita Kotorane je pozdravio donačelnik g. Roko Stojanov, a zatim pretstavnici Omladinske i Vatrogasne glazbe.

    Priredio Ilija Mlinarević

  6. 1932.

    Glas Boke, br. 5, 17. decembar 1932.

    Zabava Pomorske akademije u Kotoru

    Prošle subote đaci Pomorske Akademije priredili su Svetonikolsku zabavu u sali „Kafane Dojmi“.

    Priredio Ilija Mlinarević

  7. 1933.

    Glas Boke, br. 24, 6. maj 1933.

    Derutno stanje mosta na Gurdiću

    Most na Gurdiću, koji se nalazi na državnom putu I reda Kotor—Cetinje, preko kojega se odvija cio saobraćaj za Crnu Goru, južno primorje i zapadni dio zaliva, u takvom je stanju da pretstavlja pravu opasnost za živote mnogobrojnih putnika i prolaznika. Suviše, njegova nesavremena konstrukcija ne može da zadovolji potreba današnjeg saobraćaja, a naročito teretno-automobilskog, jer su preko toga mosta prinuđeni da prolaze i svi pješaci, koji se često nađu u opasnosti prilikom prolaza automobila. Sam, pak, izgled toga mosta, koji se nalazi pri samom gradu, mizerniji je od mnogih drugih mostova, koji su izgrađeni u pustim predjelima. Treba da nadležni o ovom povedu računa.

    Priredio Ilija Mlinarević

  8. 1933.

    Jadranska pošta (Split), br. 223, 23. septembar 1933.

    Kipar Toma Rosandić izradiće bistu kotorskog biskupa Uccellinia

    Splićaninu, Kiparu Tomi Rosandiću povjerio je Nj. V. Kralj zadaću da izradi bistu kotorskog biskupa Uccellinia, radi njegovih zasluga. Ova je bista naručena za Kraljev Dvor u Beogradu.

    Priredio Ilija Mlinarević

  9. 1933.

    Glas Boke, br. 7, 6. januar 1933.

    Svršetak prvog semestra u realnoj gimnaziji u Kotoru

    Dana 23 decembra 1932 g. podijeljene su učenicima djačke knjižice sa ocjenama iz vladanja i pojedinih predmeta na kraju prvog semestra. Broj učenika u početku ove školske godine bio je: muških 260, ženskih 76.

    Priredio Ilija Mlinarević

  10. 1933.

    Glas Boke, br. 7, 6. januar 1933.

    Potreba osnivanja veslačkog kluba

    Veslački sport, koji je u 10 godina aktivnog djelovanja, postigao zavidnu visinu, pružio je ove godine dokaz zrelosti priredbom Veslačkih Šampionata u Beogradu, i postigao na organizatornom i sportskom polju zasluženo priznanje. - Organizacija je nadmašila svako očekivanje, a pobjedu Jugoslavije u „osmercu“ potvrdila je sposobnost i vrlinu naše rase.

    Priredio Ilija Mlinarević

  11. 1933.

    Jadranska pošta (Split), br. 145, 1933. god.

    Sudar parobroda u Boki kotorskoj

    KOTOR, 24. U Kotorskom Zalivu dogodila se je teška nesreća. Parobrod »Bistrica« Bokeljske plovidbe koji saobraća izmedju Hercegnovog i Kotora dva puta dnevno, udario je pramcem u jedrenjak »Maricu« i potpuno ga prelomio. Kako ie jedrenjak bio nakrcan kamenjem, to je odmah potonuo. Posada jedrenjaka bila je u vrlo kritičnoj situacij, ali je kasnije spašena čamcem koji je spušten sa »Bistrice«.

    Priredio Ilija Mlinarević

  12. 1934.

    Glas Boke, br. 80, 16. jun 1934.

    Kotoranin – svjetski šampion

    Naš sugradjanin g. Anton Tomas proglašen je u Buenos Airesu svjetskim šampionom-amaterom u izdržljivosti neprekidnog plesanja. G. Tomas je odličan nogometaš i pripada prvom timu kluba „Dock“. Jedan futbalski funkcioner nije vjerovao u otpornost i izdržljivost mlađog Tomasa, pa se Tomas s njim okladio za 10 pesosa da će plesati pet dana uzastopce. Medjutim je mladi naš Tonko, kako ga već sve velike novine u Buenos Airesu nazivlju, izdržao u plesu puna 43 dana ili 1018 sati. Dobio je tri zlatne medalje i naziv svjetskog šampiona. Novine stalno donose njegove fotografije i napise o njemu.

    Priredio Ilija Mlinarević

  13. 1938.

    Glas Boke, br. 266, 12. mart 1938.

    Raspuštenu mladež treba obuzdati

    U Kotoru — a vjerovatno i u drugim mjestima po Boki — ima mnogo raspuštene mlađarije, čija neobuzdanost mora ozbiljno da zabrine. Postupci i nepristojno vladanje ove nevaspitane mladeži vrlo često prelaze svaku dozvoljenu granicu. Bez nadzora i domaćeg odgoja, ona se po gradskim ulicama i trgovima vlada kao usred šume, ne obazirući se ni na starije, ni na vlast, ni na ma čije opomene. Na žalost, među ovom djecom, kojoj je postalo sve dozvoljeno, ima i školske mladeži. Ni dom, ni škola, ni vlast, nijesu, čini se, u stanju da obuzdaju ovu mladež, koja ne preza ni od kakvih podviga.

    Priredio Ilija Mlinarević

  14. 1938.

    Glas Boke, br. 261, 2. februar 1938.

    Društveni život u Škaljarima

    Selo Škaljari, iako neposredno vezano s Kotorom, ima opet posebno razvijen svoj društveni život. Tu kulturna društva u selu, u kojima su okupljeni gotovo svi seljani, marljivo djeluju u kulturnom pravcu i okupljaju svoje članove na raznim sastancima.

    Priredio Ilija Mlinarević

  15. 1938.

    Glas Boke, br. 268, 26. mart 1938.

    Društvo za zaštitu životinja i rastinja u Kotoru

    Inicijativom g. Djordja Petkovića pokrenuta je akcija da se u Kotoru osnuje podružnica „Društva za zaštitu životinja i rastinja“. Ovo Društvo sa plemenitim ciljevima stoji pod Najvišom zaštitom Nj. Vel. Kraljice Marije i pod Počasnim pretsjedništvom Nj. Kr. Vis. Knjeginje Olge. Akciji za osnivanje kotorske podružnice ovog Društva već su se pridružili najugledniji gradjani, pa se skreće pažnja ostalom gradjanstvu da svoj pristup, ukoliko želi da postane članom Društva, prijavi g. Djordju Petkoviću.

    Priredio Ilija Mlinarević

  16. 1938.

    Glas Boke, br. 268, 26. mart 1938.

    Narodna sloga u Dobroti

    Na inicijativu nekoliko agilnih ljudi osnovano je, prije izvjesnog vremena u Dobroti kulturno-privredno društvo „Narodna sloga“. Društvu je cilj da okuplja našu omladinu i zemljoradnike, da im stvori jednu prijatnu sredinu gdje bi se okupljali nedjeljom i praznikom, da gaji narodnu prosvjetu putem popularnih predavanja i da širi medju svojim članovima ideju zadrugarstva i zajedničkog rada na opštu korist mjesta. Na osnivačkoj skupštini Društva, koja se održala 6 februara, izabrana je Uprava na čelu sa g. Bogdanom Dabinovićem. Za ovo kratko vrijeme, Uprava je uspjela da stvori svoje društvene prostorije (u blizini Sv. Stasija), da iste dotjera u pristojno stanje i da nabavi klupe i ostali potrebit namještaj. U prazničkim danima Društvo posjećuje znatan broj članova i vidi se da je ostvarena jedna zaista prijeka potreba društvenog života u Dobroti. Osim ovog rada, društvo je počelo da održava popularna pređavanja.

    Priredio Ilija Mlinarević

  17. 1938.

    Glas Boke, br. 260, 29. januar 1938.

    Nova zadruga u Krivošijama

    Inicijativom i zauzimanjem predsjednika Risanske općine g. Nikole Đurkovića i poljopr. referenta g. inž. Jevrema Jovovića osnovana je u Krivošijama „Krivošijska zemljoradnička proizvođačko-prodavačka zadruga“. Na osnivačkom sastanku sakupio se veliki broj svjesnih seljaka, koji su oduševljeno prihvatili osnivanje Zadruge. Već kod ovog sastanka upisalo se u Zadrugu 160 zadrugara, a s upisom će se i dalje nastaviti. Za predsjednika Zadruge izabran je ugledni Krivošijanin Ilija L. Samardžić.

    Priredio Ilija Mlinarević

  18. 1938.

    Glas Boke, br. 265, 5. mart 1938.

    Boka i prvi razred skupoće

    O ovom važnom pitanju, koje našu javnost sve više interesuje, već je bilo pisano u našem listu.

    Priredio Ilija Mlinarević

  19. 1938.

    Glas Boke, br. 258, 15. januar 1938.

    Muzej „Bokeljske mornarice“

    Kako smo imali prilike utvrditi, sve su radnje na opravkama prvog sprata palače Gregorina dovršene, tako da će se već ovih dana moći tamo da useli Muzej naše Mornarice. Za pokriće izdataka učinjenih oko ovih opravaka, koji dosižu svotu od 18.000 din., a koje naša Mornarica ne može da podnese, pokrenuta je akcija, da se pomenuta svota koliko je moguće prikupi.

    Priredio Ilija Mlinarević

  20. 1938.

    Glas Boke, br. 264, 26. februar 1938.

    Novo vijeće kotorske općine

    Na osnovu riješenja g. Ministra unutrašnjih poslova od 7 februara o. g., ban Zetske banovine g. Petar Ivanišević postavio je svojim riješenjem od 17 februara o. g. za pretsjednika Gradskog poglavarstva u Kotoru g. Djura Draškovića, advokata iz Kotora i pretsjednika Sreskog odbora Jugoslovenske radikalne zajednice.

    Priredio Ilija Mlinarević

  21. 1938.

    Glas Boke, br. 259, 22. januar 1938.

    Nova uprava kotorskog Sokola

    Na 16. januara o. g. Sokolsko društvo u Kotoru održalo je u svojim prostorijama glavnu godišnju skupštinu kojoj su prisustvovali delegati Župe g. puk. Trišić i tajnik g. Ivanović, te brojno članstvo. Na istoj je jednoglasno izabrana uprava za god. 1938, na predlog g. Andrije Markovića, i to: Visković Vinko, starješina; Grivić Jovan, zamjenik starješine; Oblak Ivo, načelnik; Belohraoski Frano, tajnik; Marković Andrija, blagajnik; Dr. Spasojević Stana, ljekar; Kovačević Predrag, prosvjetar; Jovović Jevrem, referent za sokolske čete; Živanović Panta, referent za Sokolsku Petrovu Petoljetku; odbornici: Ivanišević Drago, Cirigović Luka, Petković Jovo i Čulić Gracija; revizori: Bijelić Tripo, Lipovac Miloš, i Bjeladinović Dušan; zamjenici revizora: Megler B. i Težak Đorđe; sud časti: prota Bućin Jovan, Šerović Petar i Rafaeli Tripo; zamjenici: Dr Šičev Nikola i Jovović Bogomil.

    Priredio Ilija Mlinarević

  22. 1938.

    Glas Boke, br. 260, 29. januara 1938.

    Proslavljen je praznik sv. Save

    U cijeloj Boki svečano je obavljena proslava Savindana, u čemu su se naročito istakle sve naše škole, a lijepe svetosavske priredbe priredile su i druge ustanove.

    Priredio Ilija Mlinarević

  23. 1938.

    Glas Boke, br. 259, 22. januara 1938.

    Početak svečanosti sv. Tripuna

    Velike godišnje svečanosti grada Kotora i „Bokeljske mornarice“ počinju, po tradicionalnom običaju, 27. januara „Pohvalama“ malog admirala, koji će svečano objaviti gradu i narodu da se i ove godine, kao kroz niz dugih vjekova, razvio „proslavljeni stijeg, a uvijek u slozi, sreći i ljubavi“.

    Priredio Ilija Mlinarević

  24. 1939.

    Glas Boke, br. 333, 1. jul 1939.

    Proslava Vidovdana

    Vidovdan je i ove godine svečano proslavljen u cijeloj Boki, a osobito u Kotoru, Hercegnovom i Prevlaci.

    Priredio Ilija Mlinarević

  25. 1940.

    Jadranska straža (Split), br. 6, jun 1940.

    Broj turista 1939. godine – Boka kotorska i Južno Primorje

    U godini 1939. posjetilo je Boku Kotorsku i Južno Primorje ukupno 15.012 turista, koji su se zadržali 131.258 dana, tako da je prosječni boravak po osobi iznosio 8.7 dana. Od ukupnog broja posjetilaca 12.403 (85%) bili su jugoslavenski državljani a 2.607 (15%) inozemci.

    Priredio Ilija Mlinarević

  26. 1945.

    Nova Boka, br. 8, 1. april 1945.

    Pomen palom borcu u Grblju

    Među mnogobrojnim žrtvama koje je naš narod dao za svoju slobodu položio je i svoj mladi život Pero A. Strahinja, iz Zagore u Grblju. Pridruživši se od prvog dana narodnom ustanku, on je slavno poginuo 15 septembra 1943 blizu tvrđave „Goražde“, zajedno sa deset drugih svojih suseljana. 11 marta o.g., uz mnogobrojno učešće naroda te predstavnika vojnih i građanskih vlasti, bili su njegovi smrtni ostaci preneseni sa mjesta ispod „Goražde“ u Zagoru, i po izvršenom crkvenom obredu, uz počasnu paljbu i posmrtne govore, položeni u obiteljsku grobnicu. Govorili su: sveštenik Miloš Marić, komandir Milutin Radojičić, pol. komesar Jovo Rađenović i Danilo Rađenović.

    Priredio Ilija Mlinarević

  27. 1959.

    Boka, br. 3/4, jun 1959.

    Lov ribe dinamitom

    Tišinu sunčanog popodneva na obali poremetila je eksplozija. Na obali nije bilo nikoga, kad su se na površini mora pojavile uginule ribe, plutajući, koje su se lako »hvatale«. Bez mnogo truda, sa mnogo drskosti »dinamitaši ribaju«.

    Priredio Ilija Mlinarević

  28. 1959.

    Boka, br. 6 i 7, jul 1959.

    Alžirski ranjenici na brodu Rumija

    Niko srdačnije od njih, mornara, ljudi koji mjesecima i godinama špartaju duboke vode okeana ne zna da prihvati u zagrljaju čovjeka bez obzira na boju njegove kože.

    Priredio Ilija Mlinarević

  29. 1959.

    Boka, br. 3 i 4, jun 1959.

    Uspio muzički čas škole za osnovno muzičko obrazovanje u Kotoru

    Jedno prijatno muzičko veče 3. juna doživjeli su građani Kotora u sali Škole za osnovno muzičko obrazovanje.

    Priredio Ilija Mlinarević

  30. 1959.

    Boka, br. 6 i 7, jul 1959.

    Komunalni problemi Kotora

    U svojim komunalnim problemima grad Kotor se može uporediti sa kojim od većih mjesta u zemlji, jer ima iste potrebe i obilježja većeg naselja.

    Priredio Ilija Mlinarević

  31. 1960.

    Boka, br. 15, novembar 1960.

    Milosav Došljak – likovi pedagoga

    Najstariji pedagog Jugoslavije za vaspitanje slijepe djece, Milosav Došljak, koji je radio u Risnu kao nastavnik u Zavodu za slijepu djecu, krajem prošle godine je penzionisan.

    Priredio Ilija Mlinarević

  32. 1960.

    Boka, br. 12, avgust 1960.

    Jovanović, Minić i Tempo posmatrali „Bokeljsku noć“

    Tradicionalna »Bokeljska noć« koja se priređuje u Kotorskom zalivu privukla je i ove godine oko 8.000 posmatrača iz čitave Boke, zatim Cetinja, Nikšića, Titograda, kao i sa obalnog područja od Ulcinja do Dubrovnika. Pored domaćih bilo je i mnoštvo posmatrača iz inostranstva koji su doputovali posebnim autobusima ili vlastitim kolima.

    Priredio Ilija Mlinarević

  33. 1960.

    Boka, br. 7/8, april 1960.

    Na sceni kotorskog pozorišta „Liječnik bez dileme“

    Gledajući komediju u tri čina »Liječnik bez dileme« od poznatog austrijskog pisca i kazališnog kritičara, Vaigela Hansa, koji je ovim djelom satirički kritikovao i karikirao američko društvo, uočiće se sa koliko je studioznosti ova mala dramska kotorska grupa, dala ovo djelo. Hans Vaigel je napredan i moderan pisac, poslijeratnih pregnuća, pa je njegov »Liječnik bez dileme« prikazivan u mnogim pozorištima u inostranstvu: Austriji, Njemačkoj, Holandiji i Poljskoj te kod nas 1958 godine u Nardnom Kazalištu »Ivan Zajc« na Rijeci.

    Priredio Ilija Mlinarević

  34. 1960.

    Boka, br. 12, avgust 1960.

    Proizvodno privredno-korparsko-drvopletarsko preduzeće „Grbalj“ Kotor

    Proizvodi sve vrste drvopletarskíh proizvoda po najmodernijim uzorcima i nudi potrošačíma uz povoljne cijene: moderne ženske tašne, sve vrste pletarskih proizvoda za potrebe domaćinstva, ugostiteljstva, proizvodnih uslužníh preduzeća. Proizvodí sve vrste četaka, metala, ručnih torbi, tepiha i ostalih proizvoda od pruća, rogoza i sijerka.

    Priredio Ilija Mlinarević

  35. 1960.

    Boka, br. 12, 12. avgust 1960.

    U Kotoru svečano dočekan brod Muo

    24. jula u kotorsku luku je prvi put uplovio brod »Muo« jedan iz serije od tri prekookeanska broda koje je Preduzeće za pomorsku povidbu »Lovćen« iz Kotora nabavilo u toku ove godine.

    Priredio Ilija Mlinarević

  36. 1964.

    Slobodna Dalmacija, 13. avgusta 1964.

    Donesen novi statut Bokeljske mornarice

    Kotor, 30. VIII (Tanjug) — U Kotoru je danas održana skupština i donesen novi statut drevne institucije Bokeljske mornarice. Pored društveno-političkih i naučnih radnika iz čitave Boke i Bokelja koji žive u drugim mjestima, jednom dijelu rada skupštine prisustvovao je i predsjednik Ustavnog suda SFRJ Blažo Jovanović.

    Priredio Ilija Mlinarević

  37. 1971.

    Boka, br. 2, 1. avgust 1971.

    Peticijom brane rivu

    »Kotorska obala popušta i tone«, stoji u pismenoj peticiji grupe birača iz Kotora koji traže hitnu intervenciju nadležnih da se pristanište rastereti jer, kako je u peticiji dalje navedeno, »na više mjesta duž ivice obale nalaze se rupe i sve ih je više«.

    Priredio Ilija Mlinarević

  38. 1971.

    Boka, br. 2, 1. avgust 1971.

    „Jadran“ peti – „Primorac“ sedmi (Davidović najbolji strijelac „Primorca“)

    Dva predstavnika Boke u Prvoj vaterpoloj ligi »Jadran« i »Primorac« poslije prvog dijela takmičenja zauzimaju peto odnosno sedmo mjesto. Plasman »Jadrana« je više nego uspješan. Ekipa iz Herceg-Novog je sastavljena od pretežno mladih i talentovanih igrača, ali bez dovoljno iskustva, pa im ovaj plasman pruža realne šanse da u nastavku osvoje i bolje mjesto. Glavni oslonac ekipe ove godine čine omladinski reprezentativci: Brajović, Mustur i Mračević koji uz veterane Prlainovića i Zambelića predstavljaju veoma snažnu ekipu.

    Priredio Ilija Mlinarević

  39. 1971.

    Boka, br. 8, 28. oktobar 1971.

    FK „Grbalj“ dobio igralište

    Iako je fudbalski klub "Grbalj" osnovan prije svega pet mjeseci za ovo kratko vrijeme postigao je niz vrlo zapaženih rezultata. Fudbaleri ovog kluba odigrali su niz utakmica sa klubovima istog ranga takmičenja i skoro sve riješili u svoju korist. Igrački sastav je konsolidovan a u Fudbalskom savezu područja Kotor registrovano je 25 igrača koji će ove sezone braniti boje "Grblja", prvog zvaničnog sportskog kolektiva na ovom području.

    Priredio Ilija Mlinarević

  40. 1971.

    Boka, br. 6, 1. oktobar 1971.

    „Jugopetrol“ kupio instalaciju u Lipcima

    Jedan od glavnih razloga koji otežavaju uredno i ravnomjerno snabdijevanje maloprodajne mreže naftnim derivatima u Crnoj Gori je nedostatak rezervoarskog prostora. S obzirom da proizvodnja i potrošnja rapidno rastu, potrebno je vršiti određena ulaganja u infrastrukturu. Ovakva investiciona politika obezbjeđuje brže, kvalitetnije i efikasnije snabdijevanje potrošača naftnim derivatima.

    Priredio Ilija Mlinarević

  41. 1972.

    Boka, br. 32, 28. oktobar 1972.

    Kurioziteti – boks zamijenjen roštiljem

    Malo čudno, ali istinito: čovjek koji je do nedavno pesnicama rušio i takve protivnike kao što su Radunović i Mehović, okacio je rukavice. Sada je on majstor roštilja.

    Priredio Ilija Mlinarević

  42. 1972.

    Boka, br. 30, 1. oktobar 1972.

    Bokelj gostovao u Italiji

    Fudbalski klub „Bokelj”, član II savezne lige, boravio je, po prvi put od svog osnivanja, u inostranstvu. Igrači „Bokelja“ bili su gosti fudbalskog društva „Barleta” iz Barlete. Do ove posjete došlo je na poziv predsjednika opštine Barlete koja je sklopila prijateljstvo sa Herceg-Novim. Ovim je vraćena posjeta i „Altamuri” koja je proljetos gostovala u Kotoru. Za vrijeme turneje odigrane su dvije utakmice. U Barleti „Bokelj“ je pobijedio istoimeni tim sa rezultatom 2:1 dok je u Altamuri izgubio od domaćina sa 2:1. Obije utakmice protekle su u prijateljskom nadmetanju ravnopravnih partnera i obilovale su čitavim nizom izvanredno lijepih poteza.

    Priredio Ilija Mlinarević

  43. 1973.

    Boka, br. 36, 1. januar 1973.

    Solidarnost sa narodom Vijetnama

    Povodom nastavka američkog bombardovanja Sjevernog Vijetnama, koje je nastalo kao posljedica prekida razgovora o miru, na području Boke u radnim organizacijama, školama i drugim organizacijama održani su protestni zborovi.

    Priredio Ilija Mlinarević

  44. 1973.

    Boka, br. 40, 1. mart 1973.

    Otvorena poslovnica „Zetatrans“ u Kotoru

    U Kotoru je nedavno otvorena poslovnica „Zetatrans” poslovnog udruženja drumskog saobraćaja i remonta, unutrašnji i međunarodni transport, špediciju, carinska i javna skladišta. Prostorije Poslovnice smještene su u zgradi štamparskog preduzeća „Andrija Paltašić”. Svečanosti otvaranja Poslovnice prisustvovao je veliki broj privrednika iz Kotora, kao i generalni direktor „Zetatransa” Boško Golović sa svojim saradnicima.

    Priredio Ilija Mlinarević

  45. 1973.

    Boka, br. 45, 15. maj 1973.

    Ilija Marinović – sportski doajen

    Ilija Marinović, jedan od najstarijih sportskih radnika u zemlji, iako je zašao u osmu deceniju života, kao da ne može bez sporta. Možete ga vidjeti na svakom treningu »Bokelja« a ljeti, uveče, na bazenu »Primorca«. Uz ovo stiže da održava seminare za nove fudbalske sudije, rješava probleme sudijske organizacije a aktivno radi i u drugim sportskim organizacijama. Kada se čitav život posveti sportu, ne može se, ni u starim danima drugačije.

    Priredio Ilija Mlinarević

  46. 1973.

    Boka, br. 55, 15. oktobar 1973.

    Zaštiti crteže u Lipcima

    Rimski mozaici iz II vijeka, koji se nalaze u Risnu prošle godine su zahvaljujući Mjesnoj zajednici u ovom malom mjestu, postali pristupačni gostima. Sada zbog njih hiljade turista dolazi u ovo mjesto. Broj gostiju bi bio daleko veći, kada bi istovremeno mogli da razgledaju i čuvene praistorijske crteže, koji se nalaze na jednoj stijeni iznad naselja Lipci udaljenog od Risna četiri kilometra. Uskom kamenitom stazom iznad kuća u Lipcima stiže se u duboki procjep niz koji zimi navire bujica. Stijena na desnoj strani procjepa diže se u visinu 30 metara, a na jednom njenom dijelu žućkaste boje nalaze se crteži, koji predstavljaju povorku jelena i konja (ili pasa) u trku, a nešto niže nalaze se crteži stilizova ne »svastike« simbola izlazećeg sunca. Crteži su izvedeni širokim potezima i debelom naslagom boje, koja se već okamenila. Čitava scena je očigledno ritualnog karaktera i najvjerovatnije magijsko traženje dobre sreće u lovu. Slični crteži su pronađeni još u planinama Švedske i u pećini Valka Monika u Italiji a datiraju iz ranog bronzanog doba, oko 1800 godina, prije naše ere. Crteži u Lipcima najvjerovatnije pripadaju istom periodu tzv. lovačke civilizacije.

    Priredio Ilija Mlinarević

  47. 1973.

    Boka, br. 54, 1. oktobar 1973.

    Lutrijom do sredstava (Mjesna zajednica Risan)

    Na sjednici Savjeta Mjesne zajednice u Risnu odlučeno je da se organizuje novogodišnja lutrija, čiji je čist prihod namijenjen za podmirenje troškova koje ima Mjesna zajednica na uređenju mjesta, rješavanja problema vode, uređenju Rimskih mozaika koji se nalaze u ovom mjestu, te na druge hitne potrebe. Ovom prilikom imenovan je odbor za organizovanje lutrije, čiji je predsjednik Risto Krivokapić. Donešen je plan lutrije. Očekuje se da će se prikupiti 320.000 od čega će se jedna trećina utrošiti za nagrade. Glavni zgodici biće: automobil „Škoda”, kombinovana primaća soba, savremena kuhinja, TV aparati, mašine za pranje rublja, i još 25 zgoditaka u ukupnoj vrijednosti od 45.000 dinara.

    Priredio Ilija Mlinarević

  48. 1973.

    Boka, br. 56, 28. oktobar 1973.

    Ograničeno ribarenje u kotorskom zalivu

    Na posljednjoj sjednici Skupštine opštine u Kotoru posebno zanimanje odbornika izazvao je predlog Odluke o ribolovnim zabranama. Ubuduće se neće smjeti ribati u čitavoj Kotorskoj i Risanskoj dragi povlačnim mrežama, kao ni mrežama potegačama izuzev na ribarskim postama: Dražin Vrt, Bajova kula, Vrbe, Katun, Bravov kam i Donje Bujoviće i to u vremenu od 1. oktobra do 31. marta. Danju se zabranjuje ribanje svim vrstama mreža stajaćica kao i ostima.

    Priredio Ilija Mlinarević

  49. 1974.

    Boka, br. 81, 15. decembar 1974.

    Dodijeljene nagrade „21. novembar“

    Ovogodišnji dobitnici nagrada »21. novembar« u opštini Kotor su: pionirska ekipa Plivačkog kluba »Primorac«, Mjesna zajednica Dobrota te pojedinci Anton Ilić, Ljubo Marković i Milenko Petrović. Nagrade su dodijeljene društvenim organizacijama i pojedincima za izvanredne rezultate koje su postigli u svom dosadašnjem radu a predate su im na svečanoj sjednici Skupštine opštine Kotor. Nagrade i diplome uručio je Boško Mačić, predsjednik Skupštine opštine Kotor.

    Priredio Ilija Mlinarević

  50. 1974.

    Boka, br. 67, 1. mart 1974.

    Na krilima tradicije (Slobodan Počanić)

    Nema radnog vremena a zaposlen je u Pošti u Kotoru. Kada završi posao, onda je tek minulo radno vrijeme koje nekad traje daleko više od osam sati. Nema ni radnog mjesta, zapravo, posao obavlja na radnom mjestu dugom 15 kilometara u kojem krugu živi oko 4.000 stanovnika. Ljeti ih je više, a zimi manje. Čitav njegov pribor za rad su jedna velika torba, često teška i do dvadeset kilograma, i jedna mala hemijska olovka. On se zove Slobodan Počanić . Rođen je prve poslijeratne godine u Kotoru. Do 1969. godine skitao je po bijelom svijetu trbuhom za hljebom, a onda je, kako sam kaže, »bacio sidro i skrasio se u Kotoru«. Tada je odlučio da postane poštar.

    Priredio Ilija Mlinarević

  51. 1974.

    Boka, br. 70, 16. jun 1974.

    Najmlađi biciklista

    Milan Milošević sa svojih devet godina bio je najmlađi učenik biciklističke trke koja je organizovana povodom Dana mladosti u Kotoru, a čiji je pobjednik bio Dejan Vujković.

    Priredio Ilija Mlinarević

  52. 1975.

    Boka, br. 86, 1. mart 1975.

    Amatersko pozorište u Kotoru

    Na sjednici Centra za kulturu, a u saglasnosti Samoupravne interesne zajednice za kulturu, odlučeno je da se u Kotoru obnovi rad Amaterskog pozorišta koje je vrlo uspješno radilo u ovom gradu sve do prije pet, šest godina. Ovom prilikom je zaključeno da se vrata ovog Pozorišta širom otvore svim onim mladim ljudima koji žele da se bave pozorišnom umjetnošću. Isto tako rečeno je, da je neophodno da ovo Pozorište učestvuje na Festivalu amaterskih pozorišta Crne Gore. Prva premijera Amaterskog pozorišta biće drama „Pesma” rađeno po istoimenom romanu Oskara Daviča.

    Priredio Ilija Mlinarević

  53. 1976.

    Boka, br. 113, 1. maj 1976.

    Đački šofer – Krsto Ćetković

    Plavi, dugi, za grbaljske puteve predugi, autobus svakodnevno prolazi uskim, krivudavim pijeskom nasutim stazama. U njemu katkad i po šezdeset, sedamdeset putnika, uglavnom đaka. Za volanom tihi, mirni, hladnokrvni Krsto Ćetković. Bije on svoju brigu: kako da ih bezbjedno dovede do odredišta. Zapjevaju, oni bezbrižni, učenici pjesmu svoju omiljenu:

    Priredio Ilija Mlinarević

  54. 1976.

    Boka, br. 109, 1. mart 1976.

    „Zlatna sarda“ se odomaćila

    Zlatna sarda — riba, koja se do nedavno rijetko pojavljivala u Kotorskom zalivu, sada puni mreže ribara i trenutno je ima više nego ma koje druge ribe.

    Priredio Ilija Mlinarević

  55. 1976.

    Boka, br. 112, 15. april 1976.

    Brodarsko društvo „Lahor“ Kotor – bez pomoći dobri rezultati

    Brodarsko društvo „Lahor” iz Kotora postiglo je u prošloj godini značajne rezultate, iako je takmičarski vozni park takvog kvaliteta da se je teško boriti sa ostalim posadama na raznim regatama u našoj republici a da ne govorimo o onim sa takmičarima iz drugih republika. Pripreme za ovogodišnju sezonu, koja zvanično počinje manifestacionim nastupima u okviru Mjeseca mladosti i rođendana druga Tita, te regatom povodom otvaranja pruge Beograd - Bar, već su počele. Uređuju se brodovi, zamjenjuje stara oprema a uskoro prve jedrilice biće spuštene u more.

    Priredio Ilija Mlinarević

  56. 1976.

    Boka, br. 116, 15. jun 1976.

    Velemajstor daktilografije (Munevera Vujković)

    Munevera Vujković, radnik Skupštine opštine Kotor učestvovala je na nedavnom takmičenju daktilografa Crne Gore gdje je u brzini kucanja i tačnosti na mehaničkoj mašini osvojila dva prva mjesta. I na prvenstvu daktilografa Jugoslavije ona je postigla veliki uspjeh i osvojila drugo mjesto.

    Priredio Ilija Mlinarević

  57. 1976.

    Boka, br. 105, 1. januar 1976.

    „Riviera“ novi proizvodni asortiman

    Stalna karakteristika stručnjaka »Riviere« je pažljivo praćenje domaćeg i inostranog tržišta i podešavanje proizvodnje zahtjevima kupaca. Već u toku sljedeće godine doći će do značajnih novina u sadašnjem asortimanu i proizvodnje većeg broja novih artikala. Mnogi artikli promijeniće sastav, što znači ,da će kvalitetno biti bolji, dok će se nekima promijeniti ambalaža. Evo samo nekoliko od tih novih preparata i proizvoda koji će se pojaviti, pod imenom »Riviere« na jugoslovenskom tržištu.

    Priredio Ilija Mlinarević

  58. 1976.

    Boka, br. 124, 15. oktobar 1976.

    Spasiti Kotor

    Kotor je jedan od najstarijih gradova na Jadranu. Pominje se po prvi put u djelu nepoznatog Ravenjanina još u VII vijeku. Međutim, evidentno je da je ovdje, na mjestu gdje se sada nalazi današnje naselje, još mnogo ranije postojao Kotor. Taj grad, kojega kasnije opasaše pet kilometara dugim zidinama, uspješno je odolijevao kroz vjekove brojnim osvajačima. Još prije skoro hiljadu godina zapisao je jedan gusarski vojvoda: „Kotor je nemoguće osvojiti, jer mu se sa velikom vojskom ne može prići a sa malom se ne može zauzeti". I tako se ovaj grad uspješno branio skoro sve do naših dana. Sada, kao da Kotor počinje da gubi bitku sa vremenom. Ono što nije pošlo za rukom brojnim vojskama, kroz stotine godina, postepeno može uspjeti vremenu.

    Priredio Ilija Mlinarević

  59. 1977.

    Boka, br. 128, 1. januar 1977.

    Kako Muljani rješavaju svoje probleme

    Na Mulu živi oko 800 stanovnika, među njima je 582, koji su prešli granicu punoljetstva. Ima 181 kuća, od kojih su 49 podignute poslije rata, 214 domaćinstava, preko 80 automobila, 225 zaposlenih. I da dalje ne nabrajamo. Recimo samo to da ima i Mjesnu zajednicu, koja je počela kvalitetnije raditi prije četiri godine i ljude koji su složni i raspoloženi da sami, u granicama svojih mogućnosti, urede mjesto, uljepšaju ga, obezbijede sebi udobniji život. Oni to rade vlastitim pregalaštvom i zalaganjem. I svi su u tom svom nastojanju isti od omladinaca, kod kojih je najviše elana, do onih osamdesetogodišnjaka, koji takođe ne izostaju sa radnih akcija. I jedna ocjena, stav koji smo čuli u razgovoru sa predstavnicima političkih organizacija: »Svi smo mi jedno: Socijalistički savez, Savez komunista, Savez socijalističke omladine, Mjesna zajednica, ključ uspjeha je u našem jedinstvu«.

    Priredio Ilija Mlinarević

  60. 1977.

    Boka, br. 129, 15. januar 1977.

    Priznanja bokeljskim sportistima (Zoran Gopčević i Želimir Uljarević)

    Zoran Gopčević , igrač vaterpolo ekipe »Kotora«, inače zvanično najbolji sportista Boke Kotorske u prošloj godini, dobio je još jedno laskavo priznanje. U anketi »Pobjede« plasirao se na četvrto mjesto, kao najbolje plasirani vaterpolista naše republike. Gopčević je uz ovo postao i jedan od rijetkih sportista, koji se tri puta zaredom našao na listi najboljih sportista naše republike.

    Priredio Ilija Mlinarević

  61. 1977.

    Boka, br. 136, 1. maj 1977.

    Kraljica Margareta i princ Henrik posjetili Boku

    Danska kraljica Margreta i princ Henrik, koji su bili u višednevnoj posjeti našoj zemlji, boravili su u Boki Kotorskoj, i tom prilikom posjetili Kotor, Risan i Igalo.

    Priredio Ilija Mlinarević

  62. 1978.

    Boka, 1. jun 1978.

    Aktivnost folklorne grupe KUD „Nikola Đurković“ Kotor – gostovanje u Travniku

    Folklorni ansambl KUD „Nikola Đurković“ iz Kotora gostovao je ovih dana u Travniku, gdje je priredio veoma uspio koncert. Ovo gostovanje ostvareno je u okviru kulturne saradnje između bratskih gradova Travnika i Kotora. Članovi ansambla će tokom juna gostovati u Šamcu, a zatim će učestvovati na festivalu folklora u Ulcinju.

    Priredio Ilija Mlinarević

  63. 1978.

    Boka, br. 151, 1. januar 1978.

    Trideset godina „Autoboke“ Kotor

    Radna organizacija „Autoboka” iz Kotora pretprošle godine je sa svojih osamdeset autobusa prevezla oko 4,5 miliona ljudi i ostvarila ukupni prihod od 33 miliona dinara. Prošle, prema još nepotpunim podacima, sa svojih devedeset autobusa prevezla je oko 5 miliona putnika a zabilježiće realizaciju oko 40 miliona dinara. Ovo je kratak rezime o „Autoboki” iz Kotora, koja održava sve prigradske i gradske linije na području Crnogorskog primorja. Ona ima i svoje linije Kotor - Titograd, te Kotor - Dubrovnik i Herceg-Novi - Dubrovnik. Ona je prije nekoliko sedmica proslavila trideset godina svog postojanja. Bila je to prilika da se radnici podsjete teškog početka.

    Priredio Ilija Mlinarević

  64. 1978.

    Boka, br. 160, 15. maj 1978.

    Gradiće se autobuska stanica

    Kako je Kotor jedan od rijetkih gradova na Crnogorskom primorju koji nema odgovarajuću autobusku stanicu, na zahtjev »Autoboke«, koja održava gradski i prigradski saobraćaj na ovom regionu, Skupština opštine Kotor donijela je Odluku kojom je odobrena lokacija za izgradnju Autobuske stanice. Prema ovom dokumentu ona će se graditi na prostoru gdje se nalazi sadašnja, privremena, Autobuska stanica u Škaljarıma. Ona će imati prostor od oko 2.500 metara kvadratnih na kojem će biti osam pomoćnih i 12 glavnih perona, te parking prostor za 200 vozila. Od investitora se takođe, zahtijeva da obezbijedi kružno kretanje saobraćaja u okviru tranzitnog prometa, te da se obezbijedi neposredni kontakt sa stambenim zonama i zonama tercilanog servisa kao i da se uključivanje usaobraćaj izvrši prema koncepcijama Generalnog urbanističkog plana kotorske opštine.

    Priredio Ilija Mlinarević

  65. 1978.

    Boka, br. 156, 1. avgust 1978.

    Orahovac – ribari „ulovili“ turizam

    Mještani Orahovca, gdje priroda nije bila nimalo škrta, poznati su kao vješti ribari sa dugogodišnjom tradicijom a u posljednje vrijeme, sve su poznatiji i kao turistički poslenici.

    Priredio Ilija Mlinarević

  66. 1978.

    Boka, br. 153, 1. februar 1978.

    Karnevalske svečanosti u Kotoru

    Ovogodišnje karnevalske svečanosti u Kotoru, koje organizuje KUD »Nikola Đurković« sa suorganizatorima Turističkim savezom Boke i OOUR »Fjord«, počinju 11. februara, a završavaju se 5. marta. 11. februara je svečano otvaranje karnevalskih svečanosti na gradskom trgu, a već sjutradan organizuje se dječji maskenmbal. Tri sljedeće subote priređuju se maskenbalovi u Hotelu »Fjord«, a 5. marta održava se najatraktivnija priredba - suđenje i spaljivanje karnevala. Na ovoj kotorskoj »fešti« biće gosti gradske muzike Herceg-Novoga i Cavtata, mažoretke iz Herceg-Novoga, kao i grupa atraktivnih maski iz Cavtata. No, za igru, pjesmu, veselje i karnevalsko »ludovanje« nijesu rezervisane samo subote i nedjelje, već se očekuje da će, po tradiciji, svaka noć na kotorskim ulicama i trgovima biti svojevrsna priredba sa maskama i muzikom. I u ostalim mjestima duž Kotorskog zaliva organizuje se nekoliko maskenbalova. Organizator nastoji da od karnevalskih svečanosti u Kotoru napravi jednu tradicionalnu zabavno-turističku manifestaciju, jer se pokazalo da je interesovanje za ovakve priredbe veliko ne samo među mještanima već i gostima sa strane. Na kraju, ovakve priredbe mogu biti značajan prilog razvoju zimskog turizma na ovom području.

    Priredio Ilija Mlinarević

  67. 1978.

    Boka, br. 158, 15. april 1978.

    TV manifestacija „Igre bez granica“: Kotorani u Arosi

    Već trinaest godina, u ljetnjim mjesecima, odvijaju se takmičenja mnogih gradova iz Velike Britanije, Francuske, Belgije, Italije, Švajcarske i SR Njemačke pod nazivom »Igre bez granica«. Ove godine po prvi put će nastupiti i naša zemlja. Na ovom takmičenju pojaviće se ovi jugoslovenski gradovi: Kragujevac, Ohrid, Split, Nova Gorica, Mostar i Kotor. Kotorani će se, skupa sa predstavnicima još sedam gradova, takmičiti u Arosi (Švajcarska) 9. avgusta ove godine. Prenos ovih susreta pratiće preko 120 miliona gledaoca zemalja članica Evrovizije, zatim mediteranskih država, a i jedan kanal televizijske mreže Sjedinjenih Američkih država takođe će emitovati ove susrete koji se održavaju pod geslom: »Igre bez granica«

    Priredio Ilija Mlinarević

  68. 1979.

    Boka, br. 191, 1. septembar 1979.

    U Dobroti počela izgradnja montažnih stanova

    Prvi radovi na objektima za smještaj stanovništva u kotorskoj opštini počeli su prije nekoliko dana u Dobroti, kod Auto-kampa, gdje se priprema teren za postavljanje montažnih zgrada. Na ovoj lokaciji će se izgraditi 79 montažnih stanova od ukupno 491 koliko je predviđeno da se izgradi u kotorskoj opštini do kraja novembra. Ovi stambeni objekti su proizvod „Šipada” a biće isporučeni i montirani, kako je ugovorom precizirano između Radne organizacije „Obnova” i proizvođača, do kraja oktobra, kada će se i useliti prvi stanari.

    Priredio Ilija Mlinarević

  69. 1979.

    Boka, br. 176, 15. januar 1979.

    Naši mornari na inostranim brodovima

    Na inicijativu Opštinske konferencije SSRN i Opštinskog vijeća Saveza sindikata u Kotoru je održan sastanak sa našim pomorcima koji plove na brodovima inostranih brdovlasnika. Ovom prilikom bilo je dosta riječi o uslovima povratka naših mornara, načinu sticanja kvalifikacija u domaćim školama, pravu na sticanje beneficiranog staža, carinskim olakšicama i drugim pitanjima. Pomorci su se posebno interesovali za događaje u opštini, poslovanje privrede, mogućnosti štednje i posebno za stvaranje uslova za njihov povratak. Izražena je obostrana saglasnost da je u buduće nužno češće organizovati ovakve sastanke za koje kod pomoraca, koji plove na inostranim brodovima, vlada veliko interesovanje.

    Priredio Ilija Mlinarević

  70. 1979.

    Boka, br. 177, 1. februar 1979.

    Uručena odlikovanja zaslužnim građanima

    U Kotoru su na svečan način uručena odlikovanja devetnaestorici zaslužnih građana kotorske opštine kojim ih je odlikovo predsjednik SFRJ Josip Broz Tito za naročite zasluge i postignute uspjehe u radu od značaja za socijalističku izgradnju zemlje, odnosno za zasluge i postignute uspjehe u radu od značaja za socijalističku izgradnju zemlje, odnosno za zasluge i postignute uspjehe u radu od značaja za napredak zemlje. Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima dobili su Mirko Golubović i Arsen Ćirković, a Orden rada sa srebrnom zvijezdom Ivo Bajković, Dušan Dudić, Đoko Đuričić, Ruža Žmukić, Krsto Odalović, Jovo Mazarak, Jelena Dobriša, Danilo Lazović i Jovanka Nikolić.

    Priredio Ilija Mlinarević

  71. 1979.

    Boka, br. 276, 15. januar 1979.

    Pavle Vičević trener „Kotora“

    Vaterpolo ekipa »Kotora«, koja se već niz godina sa uspjehom takmiči u I saveznoj ligi, dobila je novog trenera. Umjesto Mira Ćirkovića, koji više ne može raditi u jednom klubu, obzirom da je takva odluka Vaterpolo saveza Jugoslavije, jer je ovaj savezni selektor, na kormilo prvog tima došao je Pavle Vičević. Ovaj dobar plivač i vaterpolista »Kotora«, koji je više od dvadeset godina igrao vaterpolo i bio dugogodišnji kapiten prve ekipe, bio je jedino riešenje za prvog trenera »Kotora«.

    Priredio Ilija Mlinarević

  72. 1981.

    Lokalna štampa, 1981.

    Nasukan brod „Boka“

    SPLIT, 26. X – Motorni brod „Boka“ od 11.800 tona nosivosti, vlasništvo „Jugoslavenske oceanske plovidbe“ iz Kotora, nasukao se večeras nešto poslije 18 sati na južnoj obali poluotoka Pelješac, u neposrednoj blizini mjesta Podstup dok je plovio iz Kardeljeva za luke Meksičkog zaljeva s generalnim teretom.

  73. 1984.

    Naše novine, br. 160, decembar 1984.

    Kumovali su novim brodovima Jugooceanije (1957-1984)

    »BOKA« - 26. 10 1957 - NIKOLA KOVAČEVIĆ, član Politbiroa SKJ

    Priredio Ilija Mlinarević

  74. 1986.

    Naše novine, br. 168, septembar 1986.

    Kolektivni trofej „Plava vrpca“ pripao posadi m/b „Kotor“ pod zapovjedništvom kapetana Marka Kordića

    Proslava 44. godišnjice Ratne mornarice, pomorstva i riječnog brodarstva SFRJ u Boki je otpočela nizom tradicionalnih sportskih takmičenja. Bokeljska mornarica u Kotoru, najstarija institucija pomoraca u svijetu, koja 10. septembra slavi kao svoj Dan, takođe je bila pripremila bogat program proslave. Glavni dio proslave održao se na brodu »Galeb« u Dubrovniku, gdje su uručene zlatne, srebrne i bronzane plakete Ratne mornarice zaslužnim pojedincima i kolektivima. I trofej „Plava vrpca« priznanje zagrebačkog »Vjesnika« za hrabre i humane podvige na moru našao se u rukama najboljih pojedinaca i najbolje posade.

    Priredio Ilija Mlinarević

  75. 1988.

    Naše novine, br. 175, april/jun 1988.

    Otvorena slobodna carinska prodavnica u Kotoru (Duty free shop)

    Ideje o otvaranju »Duty free shop« u zajednici sa GENEX-om iz Beograda započeta još 1983. godine, ali zbog zakonskih ograničenja nije mogla biti realizovana sve do donošenja novih zakonskih propisa 1987. godine.

    Priredio Ilija Mlinarević

  76. 1988.

    Naše novine, br. 177, decembar 1988.

    Izgradnja stanova u podkrovlju stambenih objekata u naselju Plagenti

    Na sjednici Radničkog savjeta održanoj 20. septembra 1988. godine odlučeno je, da se priđe izgradnji — nadogradnji 42 stambene jedinice sa oko 2.600 kvadratnih metara ukupne površine u potkrovlju stambenih objekata - blokova A, B, C, D i zgrade 2 u naselju Plagenti - Dobrota, u skladu sa investicionim programom - Elaboratom i tehničkom dokumentacijom, koja čini sastavni dio ove odluke.

    Priredio Ilija Mlinarević

  77. 1989.

    Naše novine, br. 178, januar/februar 1989.

    Nema više broda „Kumanovo“

    B/C »Kumanovo« potonuo u Atlantiku 6. januara 1989. god.

    Priredio Ilija Mlinarević

  78. 1990.

    Boka, br. 436, 1. maj 1990.

    Kretanje brodova „Jugooceanije“ (april/maj 1990)

    ZETA — Na putu za Baltimore i Richmond.

    Priredio Ilija Mlinarević

  79. 1990.

    Boka, br. 437, 15. maj 1990.

    Stvorena mješovita preduzeća Riviera – Henkel

    Juče su u Kotoru profesor Franc Kafka, generalni direktor Henkel Austrije iz Beča i dipl. ing. Vukašin Crnčević, generalni direktor Hemijske industrije »Riviera« iz Kotora potpisali ugovore o osnivanju dva mješovita društva i to: ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću HENKEL RIVIERA INDUSTRIJA i ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću HENKEL-AUSTRIJA PRAMET. Svečanom činu potpisivanja ugovora prisustvovali su pored predstavnika dvije firme i predstavnici SR Crne Gore i opštine Kotor. Mnogo uspjeha u budućem zajedničkom radu poželjeli su im Vojin Đukanović, sekretar za privredu Izvršnog vijeća Skupštine SR Crne Gore i Ljubo Mačić, predsjednik SO Kotor.

    Priredio Ilija Mlinarević

  80. 1990.

    Boka, br. 440, 1. jul 1990.

    I ove godine Bokeljska noć – odluka u zadnji čas

    Dugo je vladala neizvjesnost da li će biti organizovana ove godine tradicionalna manifestacija »Bokeljska noć«. Spas: u vidu obezbjeđenja nedostajućih sredstava došao je od Izvršnog odbora Skupštine opštine. Tako su stvoreni preduslovi za početak ubrzanih priprema jer izgubljeno treba što prije nadoknaditi.

    Priredio Ilija Mlinarević

  81. 1990.

    Boka, br. 444, 1. septembar 1990.

    Predsjednik Predsjedništva SFRJ u Kotoru (dr Borislav Jović)

    Dr Borisav Jović, predsjednik Predsjedništva SFRJ u društvu sa Dragutinom Zelenovićem i Nenadom Bućinom, članovima Predsjedništva SFRJ i Brankom Kostićem, predsjednikom Predsjedništva SR Crne Gore početkom avgusta posjetili su Kotor.

    Priredio Ilija Mlinarević

  82. 1990.

    Boka, br. 442, 1. avgust 1990.

    Kotor posjetio Ante Marković: zanimanje za ulaganje inostranog kapitala

    U okviru svoje dvodnevne posjete našoj Republici predsjednik SIV-a Ante Marković sa saradnicima zajedno sa svojim domaćinom predsjednikom RIV-a Radojem Kontićem, posjetio je u kotorskoj privrednoj zoni Fabriku hemijskih proizvoda »Henkel-Riviera«.

    Priredio Ilija Mlinarević

  83. 1991.

    Boka, br. 451, 1. januar 1991.

    Hidrogliserom Kotor – Bari

    Preduzeće »Luka« Kotor i »Kompas« Herceg-Novi, dogovorili su se da u narednoj turističkoj sezoni proradi direktna veza Kotor - Bari i obratno, pa će hidrogliserom prevoziti sve zainteresovane. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, ocijenjeno je, da će ta linija dobro raditi, kako za potrebe naših građana tako i za turiste iz drugih zemalja koji budu ljetovali na području Boke Kotorske. Inače, »Kompas« planira i zakup jednog feribota koji bi povezivao Kotor sa Venecijom odnosno nekim grčkim lukama čime bi se brodski saobraćaj na ovom dijelu Jadrana umnogome unaprijedio u odnosu na dosadašnji.

    Priredio Ilija Mlinarević

  84. 1991.

    Boka, br. 452/453, 23. januar 1991.

    Zatvoren kotorski zatvor

    Zatvorenici kotorskog zatvora su novogodišnje praznike dočekali i »proveli« u titogradskom istražnom zatvoru. Oni su tamo dospjeli ne po zasluzi, nego zato što je Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija bilo predviđeno da zatvor u Kotoru prestane sa radom 31. decembra prošle godine.

    Priredio Ilija Mlinarević

Uživo— Radio Kotor uživo
SlušaonicaRadio Kotor

Cjenovnik

Marketing na Radio Kotoru

Vaša poruka u programu koji se sluša na 95,3 MHz, 99,0 MHz i 107,3 MHz i online — od ličnog oglasa do sponzorstva emisije.

Svaki oglas se emituje 4 puta dnevno.

Cijene ličnih i poslovnih oglasa
TrajanjeLični oglasfizička licaPoslovni oglaspravna lica
1 dan2 €5 €
7 dana12 €30 €
10 dana15 €50 €
15 dana25 €60 €
30 dana45 €80 €

Sve cijene uključuju PDV od 21%.

Dodaj u kalendar

Emisija Radio Kotora

Google Kalendar