Iz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Serijal
Novinar Dušan Davidović piše o ljudima, porodicama i događajima iz istorije Kotora.
Još iz serijala
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Kotor Art prije četiri decenije podigao pozorišni život
Počela je nova pozorišna sezona, stižu glumci sa raznih strana na kotorsku scenu, publika se sve više vraća teatru, a koliko su građani Kotora ljubitelji pozorišta pokazuje i podatak iz tivatskog Centra za kulturu. Komšije podsjećaju na brojne posjetioce iz Kotora na tamošnjim pozorišnim predstavama. Od Purgatorija do festivala RUTA i drugih predstava na kojima igraju vodeći glumci iz regiona, iz Kotora se masovno dolazi u Tivat. O tradiciji pozorišta u Kotoru dosta je napisano: poslije Drugog svjetskog rata u Kotoru je dugo postojalo Narodno pozorište, a pravo vaskrsenje pozorišnog života krenulo je 1986. godine dogovorom o osnivanju Kotor Art festivala. Ideju je pokrenuo i pomogao njenu realizaciju Ljubiša Ristić poznati reditelj koji je, sa pozicije upravnika Narodnog pozorišta u Subotici, počeo da stvara jezgro za širenje pozorišta.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Vazduhoplovstvo povezuje svijet
Protekle sedmice Kotor je bio domaćin simpozijuma posvećenog komunikacijama, navigaciji i nadzoru u organizaciji Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO). Izazovi vazduhoplovstva ne mogu se rješavati na nivou jedne države, pa je prvi put ovakav skup održan na globalnom nivou. Bezbjednost avio-saobraćaja i uopšte vazduhoplovstva zahtijeva komunikaciju koja, od naprednih satelitskih sistema i svemirskih VHF komunikacija, ide ka razvoju nove generacije digitalne zemaljske infrastrukture i IP mreža.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Šest decenija VIS Exodus
Prije 60 godina na muzičkoj sceni Boke Kotorske pojavio se VIS Exodus, koji su osnovali mladi Novljani. Ubrzo su postali poznati i popularni mnogo šire, a posebno se pamte njihovi uspjesi na gitarijadama koje su se u to vrijeme održavale u Budvi i privlačile mlade sa raznih strana.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Od konjskih zaprega do kamiona i autobuskog prevoza
Na području Boke Kotorske u autobuskom prevozu danas dominira kompanija Blue Line iz Herceg Novog. Svakodnevno svjedočimo brojnim turističkim autobusima koji prevoze na hiljade turista, dok su saobraćajne gužve, nažalost, postale svakodnevna slika.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Milan Panić, sponzor pozorišnog festivala u Kotoru
Iz Kalifornije je stigla vijest da je američki biznismen srpskog porijekla Milan Panić preminuo u 97. godini života. Ta informacija vratila nas je u period kada je Milan Panić 1996. i 1997. godine, preko svoje firme „ICN Galenika” u Beogradu, bio glavni sponzor Jugoslovenskog festivala pozorišta za djecu, koji traje od 1993. godine. Već do tada festival je stekao određeni kvalitet i respekt u pozorišnom svijetu na prostoru SR Jugoslavije.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Briga za more i život u moru
Prije 65 godina u Kotoru je osnovan Zavod za biologiju mora, koji je od samog početka smješten u staroj palati dobrotske porodice Radoničić. U decembru će kolektiv današnjeg Instituta za biologiju mora obilježiti šest i po decenija uspješnog rada i razvoja. Kroz dugi niz godina ova naučna ustanova prošla je kroz razne faze djelovanja — od Zavoda do Instituta (1997. godine), dok je od 2004. godine naučna jedinica u sastavu Univerziteta Crne Gore.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Davaoci krvi – humanost bez interesa
Još 1863. godine Švajcarac Anri Dinan u Ženevi je pokrenuo djelovanje Crvenog krsta. U Crnoj Gori ta organizacija djeluje od 1875. godine, a čak 191 država u svijetu danas je članica Crvenog krsta ili Crvenog polumjeseca. Od osnivanja, aktivisti te organizacije pomagali su ljudima u velikim nesrećama, posljedicama ratova, prirodnih katastrofa, epidemijama… I na našem prostoru aktivnosti Crvenog krsta ostale su upamćene, a posebna karika u tom lancu jesu dobrovoljni davaoci krvi. Gotovo svakodnevno saznajemo o humanosti i doprinosu dobrovoljnih davalaca krvi ljudima u nevolji, kao i o redovnim akcijama prikupljanja krvi.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Osam decenija brige o djeci i omladini sa oštećenjem sluha i govora
Kada je poslije Drugog svjetskog rata počela sveobuhvatna obnova Jugoslavije, posebna briga i pažnja posvećene su djeci koja su u vihorima ratnih razaranja ostala bez roditelja, ali i sa brojnim poteškoćama u razvoju. U Boki Kotorskoj, kao kraju koji još od srednjeg vijeka baštini tradiciju brige o nemoćnima, osobama sa invaliditetom i zdravstveno ugroženim licima, formirane su ustanove sa ciljem njihovog osposobljavanja za samostalan život i status korisnih članova društva.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Vlatko Franović, fudbalska legenda Kotora
U toku je fudbalska sezona na svim meridijanima, pa ta „najvažnija sporedna stvar na svijetu” pobuđuje pažnju i u Kotoru — gradu koji ima duboke korijene u fudbalskom sportu. Jedan slučajni susret sa Vlatkom Franovićem (88) u restoranu „Bastion” na Tabačini inspirisao je daleko sjećanje na fudbal u Kotoru.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Školstvo Kotora od srednjeg vijeka do naših dana
Nedavno je počela nova školska godina — živnule su učionice, žagor učenika i studenata prisutan je na svakom koraku, a mladi željni znanja krenuli su ka izvorima obrazovanja. U Kotoru to napajanje učenjem radi pripremanja za samostalan život traje od davnina a kotorska gramatikalna škola počela je s radom u 13. vijeku, dok se prvi pisani trag o njoj nalazi u najstarijem dokumentu iz 1326. godine, koji se čuva u arhivu. Za vrijeme trajanja Jugoslavije smatralo se da je kotorska škola, zajedno sa zadarskom i dubrovačkom, najstarija u državi. Godine 1865. osnovana je Gimnazija modernog tipa, u kojoj se nastava održavala na narodnom jeziku, zahvaljujući poslaniku Boke Kotorske u Carevinskom vijeću, Stefanu Mitrovu Ljubiši. Gimnazija danas djeluje sa više smjerova i veoma je popularna među mladim naraštajima.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Od prve apoteke i nahodišta do kliničkog centra
Duga je tradicija razvoja medicinske struke u Kotoru. Poznati istraživač Risto Kovijanić u knjizi Kotorski medaljoni navodi da se već u prvim pisanim dokumentima iz 1326. godine naglašava rad ljekara, apotekara, bolnice i nahodišta, kao i drugih oblika medicinske zaštite tokom Srednjeg vijeka. U 16. vijeku pominje se čak 17 ljekara u našem gradu (15 internista i dva hirurga), dok u 18. vijeku mletačka vlast, u zgradi današnjeg Kulturnog centra, podiže vojnu bolnicu.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Stara postrojenja – briga mladih generacija
Kotor je u godinama poslije Velikog rata krenuo u podizanje nivoa privrednih aktivnosti i industrijalizaciju, pri čemu je posebnu ulogu imala fabrika sapuna „Rivijera” (1926) i konfekcija „Jadran-Perast” (1924), ali i druge proizvodne i turističko-ugostiteljske djelatnosti. Taj zamah između dva svjetska rata nastavio se i poslije Drugog svjetskog rata, pa je Kotor dugo gradio svoje planove razvoja upravo kroz industrijsku proizvodnju. Čak i poslije razornog zemljotresa 1979. godine, ogromna sredstva solidarnosti građana Jugoslavije uložena su u obnovu industrijskih i opštih privrednih kapaciteta.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Modne revije za treće doba
Nedavno je u Kotoru, na Trgu od oružja, održana modna revija. Pamte se i revije koje su u ranijem periodu organizovane ispred Katedrale Svetog Tripuna uz učešće renomiranih modnih kreatora, a stariji sugrađani se sigurno sjećaju da je modna konfekcija „Jadran” iz Perasta prije više decenija organizovala reviju na trgu gdje se danas nalazi hotel „Astorija”.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Masline sve više, opet, ukrašavaju Boku
Tragovi postojanja maslina veoma su stari. U Grčkoj, na ostrvu Kritu, maslina stara tri hiljade godina još uvijek daje plod, a duž naše obale ovo sveto drvo pominje se još od antičkog doba. U Boki Kotorskoj maslina je odavno prisutna u svakodnevnom životu, zadovoljavajući uobičajene potrebe stanovništva. Ipak, naročito poslije Drugog svjetskog rata, briga o maslinjacima je izostala. Tek 2003. godine, osnivanjem Maslinarskog društva „Boka“, krenulo se u oporavak brojnih stabala širom Boke Kotorske, sve do Paštrovića. Prema zvaničnim statistikama, ovdje postoji preko 150 hiljada korijena maslina, uz stalnu tendenciju podizanja novih zasada. Primjer toga je kompanija „Agrar Čelebić“ sa oko 30 hiljada zasada na području Lješevića, na putu prema Bigovi.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Homeni urari i muzičari Kotora
Porodica Homen pojavljuje se u istoriji Kotora sredinom 19. vijeka, kada je tadašnja austrijska vlast uputila Franja Homena da popravi i održava gradski sat. Iz Graca u Kotor stigao je 1865. po zadatku i ostao tu, preko nasljednika, do naših dana. Simbol grada, sat toranj sa mehanizmom specifične izrade, od tada do danas održavaju i servisiraju nasljednici osnivača prve urarske radnje u prizemlju gdje se i danas nalazi. Franjo je imao sinove Roberta i Ferdinanda koji su nastavili urarski zanat. Robert se do kraja posvetio tom poslu i ostao mu privržen preko sina Mirka, koji je imao sinove Dragana i Ljubinka, te kćer Ružicu. Tradiciju je nastavio Ljubinko i danas je prenio održavanje gradskog sata svom sinu Mirku.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Kotorski grb ratni plijen još u Italiji
Glavna gradska vrata Kotora od 1555. g. dočekuju putnike i namjernike koji stižu u naš grad smješten unutar zidina. Od tih dana Mletačke republike otvorena su još sjeverna i južna vrata kojima defiluju ovih dana rijeke posjetilaca. Na dosta mjesta po Kotoru, vidljivi su venecijanski grbovi i druga obilježja Mletačke republike koja je upravljala Kotorom vrlo dugo /1420-1797/. Lav Svetog Marka, simbol Serenisime, prisutan je na više mjesta unutar zidina Kotora na javnim, ali nekada, i privatnim objektima. Simbole duge vladavine Mletačke republike kasnije vlasti nisu sklanjale. Ostali su kao istorijski dokaz prisustva Venecije koja i u naše vrijeme pokazuje interesovanje i želju da se na pravi način održavaju starine u Kotoru.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Bokeljski mornari od magacina do svjetlosti pozornica
U danima poslije razonog zemljotresa 1979. g. kada je društveni život bio paralisan, a građani su se morali brinuti o elementarnim stvarima, grupa Kotorana željnih druženja i aktivnog života odlučila se da razbije monotoniju koja je zahvatila grad, inače, prepoznatljiv po intezivnom životu. I tako su se 15. oktobra 1979. u magacinu preduzeća “Napredak” (danas je tu “Galerija solidarnosti”), sastali na prvoj probi: Nikša Čučić, Slavko Dabinović, Budo Popović, Marko Đučić, Tripo Vukićević, Tonči Vukićević i Branko Janjalija. Već iskusni pjevači iz raznih horova lako su zapjevali a kao čudom u napuštenom gradu naišle su dvije dobro znane mještanke Ivka Lazarević i Katica Dončić i svi zajedno otpjevali su staru, Kotoranima dobro poznatu, pjesmu “Od Šuranja do Pazara”.



















