Ipak, najvažnije uoči izlaska karnevalske povorke je za svakoga čiji lik će ličiti na masku karnevala. Uostalom, prije samo godinu dana taj izbor je bio medijski vrlo izazovan.To je u Kotoru duga tradicija, da se ličnosti sa javne scene okrive za propuste u minuloj godini na lokalnom ili pak na mnogo širem prosotoru. Pamti se da su tako na lomači završili likovi koji su ličili na zvaničnike bilo na lokalnom nivou ili Crne Gore, ranije Jugoslavije, a bilo je slučajeva spaljivanja karnevala vrlo nalik na svjetske, dobro znane ličnosti. Trajno je zabilježeno da je 1939. godine na lomači završio karneval vrlo sličan predsjedniku kraljevske vlade Jugoslavije Milanu Stojadinoviću. U tom predratnom periodu čak je Karampana, u smislu nagradne igre, postavila nagradno pitanje “ko je ova znamenita ličnost”, a ponuđena rješenja su bila Musolini, Hitler, Staljin, Franko ili jedan bokeljski političar. Ambicije Kotorana su uvijek bile velike, a Karampana, stogodišnjak i obavezni pratilac karnevalske fešte, krenula je od 1926. g. zaslugom ideje članova Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo”. Od prvog broja štampan je ćirilicom i latinicom. U Karampani se štampa kompletan tekst suđenja i presude tako da svako može u miru da pročita što su izgovorili članovi porote na suđenju prilikom izricanja presude.
Samo i pored tragova još u Srednjem vijeku kotorski karneval, kao i Karampana i maskenebal, imali su prekide iz raznih razloga a poslije Drugog svjetskog rata ideologija jednopartijskog sistema nije imala razumijevanje za karneval, makskembal, Karampanu, baš kao što nisu odgovarale ceremonijalne proslave Svetog Tripuna i Svetosavska akademija.
Jedan od nezaboravnih karnevala bio je 1973. kada su dvije ekipe Kotoranki, obučene u dresove Bokelja i Crvene zvezde, nastupile kao predigra fudbalske utakmice Bokelj – Crvena zvezda, koja je gostovala na čelu sa Džajićem.


