Iz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Serijal
Novinar Dušan Davidović piše o ljudima, porodicama i događajima iz istorije Kotora.
Još iz serijala
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Porodice u sportskom pokretu Kotora
Od kada se kotorska omladina organizovano bavi sportom skoro da nema porodice čiji pojedini članovi nisu bili uključeni u sportski pokret. Naročito u plivanje i vaterpolo gdje ima i najviše podataka s obzirom da od 1922. g. postoji Sportsko društvo Primorac, koje je djelovalo u više sekcija, a plivačka i vaterpolo sačuvala je ime do naših dana. Obično bi uz brata ili sestru dolazili i mlađi članovi iste porodice i to je tako do danas. U monografiji Primorca /1922-2022/ sačuvani su brojni detalji o tome, a za potrebe portala Radio Kotora tek po koji detalj koji će podsjetiti na familije koje su ostavile dubok trag u razvoju plivanja i vaterpola u Kotoru.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Državnici dolazili i dolaze u Kotor
Samit 27 lidera država Evropske unije, sa vodećim političarima zemalja zapadnog Balkana, održaće se početkom juna ove godine u zalivu Boke, nedaleko od Tivta pa će to, svakako, biti najveći skup takvog značaja, ne samo u Crnoj Gori. Uz političke teme koje su predviđene za debatu na samitu, može se predpostaviti da će mnogi od učesnika posjetiti pojedine lokalitete, prije svega Kotor koji se nalazi na listi UNESCO-a. Upravo taj skup, za dva i po mjeseca, inspirisao je sjećanje na vrlo dugačak spisak državnika i javnih ličnosti koje su u prošlosti posjećivale Kotor i Boku Kotorsku.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Veslanje velika šansa Boke kotorske
Jedina država na Mediteranu koja nema organizovani veslački sport je Crna Gora. Čak i u afričkim državama na Sredozemlju razvija se veslanje. S toga, nameće se, kao normalno, razvoj veslanja tamo gdje su podneblje i prirodni uslovi takvi a sjećanja dovoljno svježa da se i u mnogo ekonomskim skromnijim mogućnostima taj sport praktikovao, posebno u zalivu Boke. Uz prirodne uslove još je jedna pogodnost veoma bitna. Naime, antropološki tip veslača je visina 195 cm i težina 90 kg ,a u Crnoj Gori je najviše mladih ljudi navedenih dimenzija u poređenju sa žiteljima zemalja u regionu. Nekadašnji savezni kapiten veslačke reprezentacije Jugoslavije, Nebojša Ilić, koji je godinama dovodio najbolje veslače na pripreme u Boku Kotorsku, čudio se da u regiji koja ima zaliv, kao i Skadarsko i jezero Krupac, nema veslačkog kluba. Uz to, u to vrijeme, jugoslovenski savez nudio je tehničku, stručnu i organizacionu pomoć.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Život sa mora smješten u muzeju
Prije više od pola vijeka Podgoričanin Milan Radulović, tada student Više pomorske škole u Kotoru, vidio je grbaljsko selo Bigova i rođena je ljubav koja traje i danas. Dok je plovio na brodovima trgovačke mornarice Radulović je sanjao o mirnoj životnoj luci u Bigovo, ribarskoj kući pored mora i penzionerskim danima u, sada, turistički vrlo poznatom mjestu. Kroz napredovanje u pomorskom zvanju stigao je do upravitelja stroja i poslije 32 godine navigacije “bacio sidro” baš u Bigovo. Dok je navigavao, iz luka širom svijeta donosio je, sa putovanja, razne suvenire iz dalekih zemalja i druge predmete koji ga podsjećaju na život na brodu. I sve je to ljubomorno čuvao sa jednim ciljem - da kupi i obnovi staru kuću u Bigovo, da ga uvijek podsjeća na pomorski život koji je dugo trajao.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Vaterpolo veterani za drugu mladost
Odavno se zna da malo koje dijete u Kotoru i okolini nije pokušalo u ranoj mladosti da igra vaterpolo, a spisak onih koji su dotakli vrhunski nivo i sjajne rezultate u klubovima ili reprezentaciji, zaista je dugačak. Još duži je spisak onih koji su kroz Primorac, ili neki od drugih klubova, vezani za vaterpolo i te mlade dane još pamte. U želji da se vrate omiljenoj igri u ljeto 2024.g. na popularnoj Groti u Orahovcu, Ratko Vujović i društvo formirali su klub veterana koji je kasnije i zvanično registrovan kao “Sportsko rekretativno društvo Primorac” - veterani sa svim neophodnim dokumentima za jedan sportski kolektiv.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Teatar 303 od Kotora do Londona, Pariza, Ciriha…
Kada su se daleke 1981. godine, dok je Kotor još patio u ranama razornog zemljotresa, okupili Dragan Buzdovan, Dragan Sklender Pele i grupa mladih zaljubljenika u igru, šalu, pjesmu i razonodu i odlučili da formiraju “TEATAR 303”, malo se ko nadao da će dočekati punih 45 godina djelovanja. Brojne priredbe, akcije, putovanja, nagrade i pozivi za gostovanja na razne strane. I danas, dok je na programu hit predstava “OPROSTI DRUŽE STARI” sa humorističkim podsjećanjem na život u Jugoslaviji, stižu pozivi sa raznih strana. Kako iz više gradova Crne Gore, tako i iz bivših jugoslovenskih republika, danas samostalnih država. Uostalom, samo u zadnje četiri godine “Teatar 303” je odigrao 150 predstava i to u gradovima širom nekadašnje Jugoslavije, ali i u Londonu, Parizu, Cirihu… Nisu zaboravljene ni manje sredine kao Nalježići, Glavatičići, Prčanj, Bijela i druga naselja u Boki Kotorskoj.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Pomorstvo tradicija dinastije Kordić
Od davnina u Boki Kotorskoj pomorstvo je osnovno zanimanje, od mornara do zapovjednika i drugih struka na brodu. Bokelji su se s razlogom opredjeljivali za zvanje pomorca pa je to tako bilo i u Grblju pa, valjda, nema grbaljskog sela koje nije dalo pomorce od davnih vremena do naših dana. U selu Šišići, odakle potiče porodica Kordić, ističe se kontinuitet pomoraca u pet generacija zaredom, pa je to u neku ruku dinastija pomoraca.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Delfin Joca medijska atrakcija koja se pamti (video)
Najbrojniji sisari čije je stjecište u morima i okeanima su delfini. Međutim, stručnjake brinu najnoviji rezultati istraživanja po kojima je životni vijek ovih stanovnika mora i okeana drastično skraćen. Ženke delfina sada žive sedam godina kraće u odnosu na svoje pretke koji su naseljavali oblasti Atlantskog okeana devedesetih godina prošlog vijeka, pokazalo je nedavno objavljano istraživanje stručnjaka Univerziteta u državi Kolorado/SAD/.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Kotorski zatvor od tamnice do učionice
Polovinom 19. vijeka tadašnja austrijska vlast odlučila je da u pograničnom gradu Kotoru podigne veliki zatvor po svim standardima toga vremena a prema projektu gradskog arhitekte Marka Bencona po kojem je, sve do prestanka rada, imao neformalnan naziv - kuća Marka Bencona. Od početka u zatvoru su se smjenjivali brojni zatvorenici i prije i poslije ratova i buna, te mirnodopskih problema. Zbog toga je zatvor uvijek imao dosta stanara, a grad i njegovi stanovnici često nevoljni svjedoci sprovođenja i privođenja sve do 1990. g kada je ukinut. Ali, i poslije toga, dok se na relaciji opština-republika smišljalo šta i kako dalje, zatvor je bio stjecište raznih posjetilaca, bez evidencije, uz druženje sa sugrađaninom poznatim kao Čedo pustinjak.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Karampano (karnevalu) lijepo ti je ime
Još jednom će o pokladama goreti Krnjo, lik kotorskog karnevala, koji će okupiti brojne posjetioce iz cijele Boke Kotorske i šire, a hiljade foto i drugih snimaka otići će iz Kotora na razne adrese širom svijeta. Tako je to, uostalom, još od Srednjeg vijeka, kako su u arhivu pronašli, da se jedna vrsta karnevala održavala i u to davno doba. Naravno, u mnogo drugačijem izgledu nego danas. Ali, u naše vrijeme za karneval se pripremaju mladi i stari, čak i korisnici Doma starih i Dnevnog centra za stara lica, ali i u vrtićima, školama, Zavodu za gluvu djecu. Pripreme o izradi kostima počinju još krajem minule godine, u tajnosti se kriju ideje kako bi izlazak na karnevalsku povorku bio što uspješniji i kako bi više osmjeha i podrške izmamili od publike koja će posmatrati spektakl. Iz raznih gradskih naselja najavljju najbolje grupe.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Pobuna mornara najavila kraj Velikog rata
Prvih dana februara 1918. Boka Kotorska se našla u središtu pažnje svjetske javnosti opterećene višegodišnjim dešavanjima u toku Velikog rata koji je konačno završen u septembru iste godine. Ali, na brodovima Austro-Ugarske flote, stacioniranim u zalivu Boke, eksplodiralo je nezadovljstvo mornara, podoficira, pa i pokojeg oficira, dugim ratnim stanjem, socijalnim problemima. Nagovještavao se slom velike carevine. Na komandnom brodu “Sankt Georg” i brodu “Gea” bilo je jezgro pobunjenika a na brojnoj floti oko šest hiljada mornara kao i hiljade vojnika duž obala zaliva i na brojnim utvrđenjima koja i danas svjedoče o monumentalnosti i spremnosti za posebne operacije. Ali, za Kotor i Boku Kotorsku ti događaji iz februara 1918. g. ostali su nezaboravni i danas, 108 godina kasnije.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Maškare, ća mogu maškare
Uplovili smo u period zimskih fešti. Stižu vijesti iz zemalja Mediterana, država srednje Evrope i sa drugih sredina kada se, na svoj način, luduje i priželjkuju ljepši dani i proljeće. A, do tada, pod maskom sa krinkom na očima, živjećemo drugog sebe, priželjkivati bjekstvo od stvarnosti, sanjati plemiće i krunisane glave i u takve se odore maskirati - živjeti život uz pjesmu i veselu atmosferu. Tako je to u Kotoru od davnina, gdje maškare zaista mogu mnogo toga promijeniti i gdje se decenijama prepričavaju zgode i nezgode sa maskenbalova. Pominju se kafana Dojmi i skriveni kutak u blizini nekadašnje glavne sale, pa hotel Slavija i njegov park ,gdje su maskenbali, ponekad, imali nastavak zabave.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Sveti Tripun zaštitnik Kotora i biskupije
Zastitnik grada Kotora i Kotorske biskupije, Sveti Tripun, slavi se trećeg februara ali svečanosti svetitelju u slavu počinju već 27. januara. Podiže se zastava svetitelja na jarbol katedrale i slave Lode koje po običaju izgovara mali admiral Bokeljske mornarice. I ove godine ta duga tradicija, koju poštuju Kotorani i drugi Bokelji, biće organizovana po svim običajima. Vanjska proslava i procesija kroz grad sa svim relikvijama Svetog Tripuna biće održana u nedjelju osmog februara kako bi moglo prisustvovati što više vjernika, osim iz Boke Kotorske, i poštovaoci sveca iz Dalmacije i Hercegovine. Procesiju će predvoditi nadbiskup-metropolita splitsko-makarski Zdenko Križić sa više biskupa, sveštenika i časnih sestara.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Dojmi kafanica, pozornica, sudnica...
Kafana Dojmi uz zidine grada Kotora, još od 1864. g. kada je sagrađena, značila je prvi susret sa drevnim centrom Boke Kotorske. Bio je to kontakt sa kafanom Dojmi koja je bila središte društvenog, kulturnog i zabavnog života sve do razornog zemljotresa 1979. g. Podignuta u vrijeme Austrije, od 1867.g. Austro-Ugarske, ugostila je mnoge znamenite ličnosti toga vremena, ali i pomorce, trgovce, istraživače, umjetnike, diplomate… Prije svega građane Kotora i okoline.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Dok palme njišu grane
Dok je prvi susret sa Kotorom decenijama bio s mora, putnici su brodovima stizali na rivu i ugledali bi zidine grada, a u neposrednoj blizini aleje palmi koje su krasile prilaz bašti kafane Dojmi. Nešto dalje ugledali bi gradsku tržnicu koju je takođe krasio drvored raskošnih palmi.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Od Špadole do Rakita
Poslije razornog potresa1979. g. krenula je masovna obnova porušenog i projektovanje te gradnja novih naselja, pojedinih gradskih četvrti, pa je Kotor dobio nova naselja u blizini zidina Starog grada. Kotor je definitivno, tada, izašao iz bedema i proširio se na prostore koji nisu bili urbanizovani. Tako je nastalo i naselje Rakite sa oko 400 stanova u pet blokova, uz prateće sadržaje za najmlađe, teren za košarku, poligon za vježbanje i klupe za starije na više mjesta. Ali, i dalje su sačuvani montažni objekti, prije 45 godina podignuti, kao privremena rješenja, što ne doprinosi privlačnosti ovog velikog naselja. Podzemna garaža i dalje je pusta želja kao i sportska dvorana.
DruštvoIz sjećanja novinara Dušana Davidovića
Snijeg u Kotoru atrakcija
Snijeg na Mediteranu je rijetkost, ali se i to dešava. Uvijek je to atrakcija za mještane ali i sve druge koji to dožive, pa tako i medije. Uostalom, devetog januara kada je na ovom portalu objavljena fotografija Kotora sa okolinom, u sniježnom pokrivaču, mnogi nisu vjerovali a čak, blizu, šest hiljada pregleda potvrda je zanimanja pratilaca našeg poratala za taj klimatski događaj.



















